Fosilna goriva su prošlost

"Potpuno oslanjanje naše zemlje na fosilna goriva natjeralo je američku vladu na održavanje kompliciranih političkih i vojnih odnosa s nestabilnim vladama na Bliskom istoku. Također, izložila je našu obalu i građane koje na njoj žive opasnostima vezanim uz dubinsko bušenje u moru. Ovi problemi doveli su do povećane svijesti o okolišu kod naših korisnika i želje da se promovira i koristi obnovljiva energija", navodi se u spisu koji je Apple položio u Patentni ured.

Hidrogenske ćelije, objašnjava Apple u svom patentu, zahvaljujući naprednoj tehnologiji na koju se oslanjaju, mogu postići životni vijek baterije od čak nekoliko tjedana. Dva patenta koja su poslana Patentnom uredu nisu prvi signal da Apple radi na novim baterijama. Još u listopadu ove godine Apple je predao prve patente iz kojih se dalo iščitati da ozbiljno rade na revoluciji napajanja svojih uređaja.

Baterija koja će trajati tjednima

Prema informacijama koje je objavio Daily Telegraph, pozivajući se na dokumente američkog Patentnog ureda, Apple radi na baterijama koje će pogoniti hidrogensko gorivo. Ideja je stvoriti baterije za laptope i mobitele koje će tjednima moći raditi bez punjenja. Osnovni dio ove baterije trebala bi biti hidrogenska ćelija, koja bi vodik i kisik pretvarala u električnu energiju.

Radi se o istoj tehnologiji koja se do sada spominjala kao pogonsko gorivo za ekološki "čiste" automobile. Baterije koje rade na principu hidrogenskih ćelija kvalitetnije su i sigurnije za okoliš od klasičnih akumulatorskih baterija, zbog čega se prema njima navodno u skoroj budućnosti planiraju okrenuti svi veliki proizvođači.

Hrvatska je s Europom bogatija

Maratonski pregovori za ulazak u Europsku uniju zaokruženi su s potpisivanjem Pristupnog ugovora 9. prosinca u Bruxellesu. Pregovori su se vodili u 33 poglavlja. Ove godina započela je mađarskim predsjedanjem Unijom. Već na samom početku mandata susjedi Mađari najavili su kako će im proširenje i Hrvatska biti jedan od prioriteta. U međuvremenu su organizirali više međuvladinih konferencija kako bi Hrvatska uspjela zatvoriti sva poglavlja do ljeta. No onda je uslijedilo izvješće Europske komisije koje nije bilo povoljno. Hrvatska je 30. lipnja u Bruxellesu i formalno zatvorila posljednja četiri poglavlja u pregovorima s EU-om, na pristupnoj konferenciji održanoj samo nekoliko sati prije nego što je Mađarska prepustila Poljskoj predsjedanje Europskom unijom. Tako se, u posljednjim trenucima, ipak ispunila i želja Budimpešte da hrvatski pregovori budu završeni upravo tijekom njihovog polugodišnjeg vođenja EU-a. U rujnu je poljski premijer Donald Tusk Jadranki Kosor uručio nacrt Pristupnog ugovora. Kosor je na konferenciji za novinare istaknula kako je 'ovo iznimno važan i povijesni trenutak radosti i sreće za sve nas'. Tada je predložila da uz nju ugovor potpiše i predsjednik Ivo Josipović. Krajem rujna u javnost je procurila i neslužbena verzija Pristupnog ugovora, a većina političara nije imala ništa protiv toga. Vesna Pusić istaknula je kako građani imaju pravo znati što je ispregovarano sa EU. Europski parlament je 1. prosinca izglasao ulazak Hrvatske u Uniju. Dug pljesak eurozastupnika prolomio se nakon što je prihvaćen pristupni ugovor Hrvatske i Europske unije, a bio je upućen prema galeriji na kojoj je izaslanstvo Hrvatskog sabora. Za pristup EU glasovala su 564 europarlamentarca, 38 ih je bilo protiv, a 32 su bila suzdržana. Nakon toga oglasio se i najglasniji euroskeptik u Europarlamentu, Britanac Nigel Farage. On je jasno kazao kako će ulaskom u Europsku uniju Hrvatska izgubiti svoju neovisnost te dodao kako su u hrvatskim političkim strukturama još 'stari komunisti' te da nema slobode tiska koji bi objavio članak protiv hrvatskog puta u EU. Konačnu točku na 'i' stavili su Kosor i Josipović. Oni su zajedno s još 27 čelnika europskih država potpisali 9. prosinca Pristupni ugovor. Ponosna sam što sam dio povijesnog trenutka i srce mi je puno radosti. Pozdravljam svoju domovinu od Vukovara do Dubrovnika. Neka živi vječno Hrvatska i neka živi Europska unija - rekla je drhtavim glasom premijerka Jadranka Kosor uoči samog čina potpisivanja ugovora pristupanja Europskoj uniji. Svoju teško stečenu suverenost Hrvatska danas ne predaje Europskoj uniji, Hrvatska suverenost ulaže u EU. Hrvatska je s Europom bogatija, Europa je s Hrvatskom bogatija - rekao je Josipović u Bruxellesu i zahvalio Vladi Jadranke Kosor što je pregovore uspješno završila. Ugovor o pristupanju napisan je na 23 službena jezika Europske unije pa tako i na hrvatskom. Potpisala su se dva dokumenta - Ugovor o pristupanju i Završni akt, završni politički dokument Međuvladine konferencije u kojem se navodi sve što je usuglašeno tijekom pregovora. Ugovor su potpisale sve zemlje članice. Sve do referenduma i ulaska u EU hrvatski će predstavnici sudjelovati u radu europskih institucija kao promatrači. Tijekom tog perioda Hrvatsku će se obavještavati o svim zakonima koji će se donositi u Uniji. Za prvih šest mjeseci u Uniji Hrvatska će u europski proračun uplatiti 267,7 milijuna eura. Iz toga proizlazi da će za jedan euro koji uplati dobiti tri eura natrag.

Glas s druge strane telefona

Protrnula sam. Glas s druge strane telefona rekao je da mi se sin u školi srušio u nesvijest, prisjetila se Jadranka Perajica (55) iz Labina. Život joj se te ‘90. u trenutku promijenio. Njezin tada 14-godišnji sin Dean bio je zdravo dijete. U vozilu Hitne na putu do Zagreba tri mu je puta stalo srce i prestao je disati. Prsnula mu je žila u mozgu. Ostao je nepokretan i bio je u komi. Liječnici su mi rekli neka se pomirim s tim da njega više nema. Uz krvarenje, dobio je bakterijsko trovanje krvi, tj. sepsu, meningitis, moždani udar, imao je tlak 300 i samo su ga aparati održavali na životu - prepričava Jadranka užas kroz koji je prolazila njezina obitelj. Ima još jednog sina, Denisa, koji je tada imao tek pet godina i kod kuće je nestrpljivo očekivao vijesti o bratu. Supruga alkoholičara, tvrdi ona, uopće nije bilo briga za djecu, pa je cijeli teret nosila sama. Nije pristala da Deanu isključe aparate. Nakon dva mjeseca iznenada je otvorio oči. Bio sam zarobljen u svojem tijelu. Čuo sam sve što se oko mene zbiva, no nisam mogao otvoriti oči, nisam se mogao pomaknuti - kaže u dahu. Zaboravio je govoriti i hodati. Liječnici su Jadranki rekli da se mladić sigurno neće oporaviti te da ne očekuje ništa. No ona je bila odlučna u nakani da on ozdravi.


Nakon četiri godine neprekidnog rada i vježbanja, Dean se konačno počeo oporavljati. Završio sam i školu, smjer za pomoćnog pletača - kazao je Dean i dodao kako najviše voli šetati u prirodi. Danas ima 35 godina.
Jako sam sretna. On se posve oporavio. Ima epilepsiju i malo teže hoda, no to su mu jedine posljedice strahota koje smo preživjeli. Svega se sjeća i kao da nikad nije ni bio bolestan. Otac mu je preminuo. Pijan je pao s balkona, pa je Dean dobio njegovu mirovinu. Uz to i invalidninu nekako uspijemo skrpati na mjesec. Sretni smo jer smo živi i zdravi - zaključila je Jadranka.